VIRTUALNA IZLOŽBA UČENIČKIH RADOVA

Autor: Ana Tadić Marjanović

Kroz učeničke radove OŠ Stjepana Radića, Bibinje upoznati ćete kako je građeno ljudsko tijelo.                                                                                                                 

LJUDSKO TIJELO

Izvor naše sreće je u subjektivnim osobinama: plemenitom karakteru, poduzetnom duhu, sretnom temperamentu, vedrom umu i zdravom tijelu. (Arthur Schopenhauer)

Lana Šimunić i Laura Kero

U jezgri naših stanica smještena je molekula života-DNA

Deoksiribonukleinska kiselina (skraćeno DNK; eng. Deoxyribonucleic acid, DNA) je nukleinska kiselina u obliku dvostruke spiralne zavojnice. DNK sadrži genetske upute za specifični biološki razvoj staničnih oblika života i većine virusa. Predstavlja polimer nukleotida koji su građeni od pentoze deoksiriboze, fosfatne skupine i dušične baze koja kod DNK može biti adenin, gvanin, citozin i timin. U eukariotskim organizmimama kao što su biljke, životinje, gljive i protisti, većina DNK je smještena u staničnoj jezgri. U jednostavnijim organizmima zvanim prokarioti DNK nije odvojena od citoplazme jezgrinom ovojnicom. Mitohondriji i kloroplasti koji su organeli eukariotskih stanica također sadrže DNK.

(IZVOR: WIKIPEDIJA)

Luce Kurić 8b

Živčana stanica

Mozak

Andrija Sorić 8.b

Mozak se sastoji od četiri glavna dijela a to su: mali mozak, srednji mozak, veliki mozak i  produžena moždina. 

Funkcija malog mozga je da usklađuje pokrete ruku i nogu.                      

Funkcija srednjeg mozga je vezana za vid, sluh, san, uzbuđenje, pozornost i kontrolu temperature.

Veliki mozak zauzima najveći dio lubanjske šupljine. Kako bi u malen prostor lubanje mogao stati mozak velike površine nastale su brazde i vijuge kojima se mozak stisnuo u zadani prostor. Jednom brazdom je veliki mozak podijeljen na lijevu i desnu polutku. Lijeva polutka upravlja desnom stranom tijela, a desna polutka upravlja lijevom stranom tijela.

Funkcija produžene moždine je važna jer se tu nalaze središta koja upravljaju refleksnim funkcija kao što su disanje, rad probavnih organa, krvotoka, krvni tlak, kihanje, kašljanje, gutanje itd. Često se naziva i čvor života jer sadrži središta koja upravljaju funkcijama važnima za život.

Okom gledamo, mozgom vidimo!

Marija Badrak 8b

Koža je naš najveći organ. Ima zaštitnu, osjetnu i regulatornu funkciju. Boja kože ovisi o stanju krvnih žilica, o boji krvi i količini pigmenta. Površina kože u odrasla čovjeka prosječne visine iznosi 1,7m2, a težina oko 18% ukupne težine tijela.

Vinko Sorić 8.b

Petra Šindija 7.c

Kosti  i mišići-pokretači našeg tijela. 

Tomislav Frleta 7.c

Sara Lisica 7.b

Ivan Gverić 7.a

Luce Kurić 8.b

Naš najvažniji mišić je srce!

Korina Kandić 8.a

Građa srca

Srce je šuplji mišić, veličine stisnute šake, koji pumpa krv kroz krvne žile. Smješteno je u prsnom košu. Srce čovjeka ima masu 200 - 425 grama. Izvana ga štiti vanjska opna – osrčje. Srce je građeno od srčanoga mišićnog tkiva. Dobro je prokrvljeno što mu osigurava dovoljno hrane i kisika. Ljudsko srce ima četiri šupljine: dvije pretklijetke i dvije klijetke. U medicini se često rabi izraz "desno" i "lijevo" srce. Desno srce čini desna pretklijetka i desna klijetka; u desnu pretklijetku dolazi venska krv iz tijela koja se kroz desnu klijetku pumpa u pluća.U plućima se krv rješava ugljik-dioksida, a obogaćuje kisikom. Takva pročišćena krv sada je arterijska te iz pluća dolazi u lijevu pretklijetku plućnim venama (iako sadrže arterijsku krv, zovu se vene jer dolaze s periferije u srce). Iz lijeve pretklijetke arterijska krv dalje odlazi u lijevu klijetku pa u aortu, koja je raznosi po cijelome tijelu. Budući da lijevo srce pumpa arterijsku krv u cijelo tijelo (a desno srce vensku krv samo u pluća), u lijevom su srcu tlakovi triput veći te su njegove stijenke deblje i jače.

(izvor: wikipedija)

Prosječno srce kuca 72 puta u minuti, 100.000 puta dnevno, 3.600.000 puta godišnje te 2,5 milijardi puta tijekom života. Pazite na njega!

Abdominalno disanje 20 – 30 min svakog dana smanjit će anksioznost te reducirati stres. Duboko disanje povećava opskrbu mozga kisikom, stimulira parasimpatički živčani sustav, koji potiče smirivanje. Tehnike disanja pomažu vam da se osjećate povezani s tijelom – one usmjeravaju svjesnost daleko od vaših briga te smiruju um.

Nekoliko zanimljivosti o ljudskom tijelu.....

Vaš nos može osjetiti 50.000 različitih mirisa.

Ljudi odbacuju oko 600.000 čestica kože svaki sat.

Tijelo odraslog čovjeka sastoji se od oko 7.000.000.000.000.000.000.000.000.000 atoma.

Mala beba ima oko 60 kostiju više nego odrasla osoba.

U odraslom ljudskom tijelu je više od 160.000 km krvnih žila.

Prosječna osoba proizvede oko 25.000 litara sline tijekom života, dovoljno da se napune dva velika bazena.

Vaše tijelo u sebi ima dovoljno željeza da se napravi ekser / čavao duljine 7,62 cm.

Svi imamo sićušne grinje koje žive u našim trepavicama.

Naj jači mišić u ljudskom tijelu je žvačni (čeljušni) mišić.

Uši i nos nikada ne prestaju rasti.

Slično kao i kod otisaka prstiju, svaka osoba ima jedinstven i otisak jezika.

Kad se probudi, ljudski mozak proizvodi dovoljno električne energije za napajanje male žarulje. 

Koliko god da ste teški, lakši ste za oko 4 kg jer sve bakterija u našem tijelu zajedno teže oko 4 kg.

 Svaki dan, tvoje srce stvara dovoljno energije za pogon kamiona za 32 km. 

Spavanje manje od 7 sati svake noći smanjuje životni vijek. 

 

Enjoy your body. It’s the greatest instrument you’ll ever own.

Baz Luhrmann